Hram Svetog Save

Hram Svetog Save je najveći pravoslavni hram na Balkanu i jedan od najvećih pravoslavnih hramova na svetu. Nalazi se u glavnom gradu Beograd, na Vračarskom platou, i predstavlja jedan od najvažnijih duhovnih, kulturnih i arhitektonskih simbola Srbija.

Hram je posvećen Sveti Sava, osnivaču Srpske pravoslavne crkve i jednoj od najvažnijih ličnosti srpske istorije.


Istorija

Ideja o izgradnji hrama nastala je krajem 19. veka, na mestu gde se veruje da su Osmanlije spalile mošti Sveti Sava na Vračaru 1594. godine.

Ključni istorijski periodi:

  • kraj 19. veka – početak ideje o hramu
    1. godina – prvi arhitektonski planovi
  • 1939–1941 – početak izgradnje prekinut ratom
  • 1985 – nastavak radova
  • 2020 – završetak i osvećenje unutrašnjosti

Hram je građen dugo zbog istorijskih okolnosti, ratova i političkih promena, ali je postao simbol istrajnosti srpskog naroda.


Geografija

Hram Svetog Save se nalazi na Vračaru, jednom od centralnih delova Beograd.

Geografske karakteristike:

  • centralna gradska lokacija
  • Vračarski plato
  • blizina Slavije
  • gradski urbani pejzaž
  • dominira panoramom Beograda

Znamenitosti u okolini

Narodna biblioteka Srbije

Jedna od najvažnijih kulturnih institucija u zemlji.

Hram Svetog Marka

Veliki pravoslavni hram u neposrednoj blizini Tašmajdana.

Tašmajdanski park

Popularan gradski park sa istorijskim značajem.

Trg Slavija

Jedan od najvažnijih saobraćajnih i urbanih centara grada.

Narodni muzej Srbije

Glavni nacionalni muzej sa bogatom kolekcijom.


Poznate ličnosti

Sveti Sava – osnivač Srpske pravoslavne crkve i zaštitnik školstva.

Nikola Tesla – jedan od najpoznatijih naučnika sveta, simbol srpskog nasleđa.

Vuk Stefanović Karadžić – reformator srpskog jezika i kulture.


Zanimljivost

Hram Svetog Save je jedan od najvećih pravoslavnih hramova na svetu i njegova unutrašnjost je ukrašena jednim od najvećih mozaika u hrišćanskom svetu.

Kupola hrama je visoka oko 70 metara, a pozlaćeni krst na vrhu može se videti iz velikog dela Beograd.